Koraci ka socijalnoj inkluziji

Koraci ka socijalnoj inkluziji
Nov

13

2017

Koraci ka socijalnoj inkluziji

O socijalnoj inkluziji djece i mladih sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom, razgovarali smo sa Svetlanom Dujović, direktoricom JU Dnevni centar  za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju i osobe sa invaliditetom, Pljevlja. Trinaest JU Dnevni centri  za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju i osobe sa invaliditetom, predmet su ovogodišnje donatorske inicijative AmCham Montenegro kompanija članica u okviru Thanksgiving dobrotvornog koktela, koji će se održati 22. novembra u hotelu Verde. Od prikupljenih sredstava biće nabavljena računarska oprema koja će korisnicima dnevnih centara omogućiti upotrebu društvene mreže www.socijalnainkluzija.me.

Kako je koncipiran rad Dnevnih centara  za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju i osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori? Koje aktivnosti sprovodite sa djecom i mladima koji borave u Vašim ustanovama ?

Dnevni centri su lokalne javne ustanove socijale i dječje zaštite.  Osnivači dnevnih centara su lokalne samouprave a partner je Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Funkcionisanje dnevnih centara na lokalnom nivou doprinosi prevenciji institucionalizacije  i deinstitucionalizaciji. U Crnoj Gori trenutno funkcioniše 13 Dnevnih centara a očekuje se otvaranje novih dnevnih  centara u sledećoj godini.

Osnivanje i rad ovih centara za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju uslovljeno je potrebom ostvarivanja osnovnog prava djece sa smetnjama u razvoju na život u svojoj porodici. Do otvaranja dnevnih centara djeca sa najtežim smetnjama su boravila u institucijama ili u izolaciji u kućnim uslovima.

Pored individualnog i grupnog rada u dnevnim centrima se realizuju i jako važne aktivnosti uključivanja djece u život zajednice. Djeca i mladi sa smetnjama u razvoju učestvuju u svim društvenim, kulturnim i sportskim dešavanjima zajedno sa drugom djecom bez smetnji i na taj način kroz njihovu povećanu vidljivost doprinose razvoju inkluzije. Dnevni centri sarađuju sa školama i vrtićima i realizuju zajedničke aktivnosti tako da djeca bez smetnji kroz direktni kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju podižu nivo svijesti o pravima ove djece i njihovoj potrebi za zajedničkom igrom i druženjem.

Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju „Pljevlja“ je počeo sa radom 01.10.2011.god. U saradnji sa opštinom Pljevlja i ostalim institucijama, ustanovama i NVO realizujemo veliki broj aktivnosti sa ciljem razvoja inkluzivnog društva.  Veliku podršku u radu nam pružaju volonteri. Rad volontera je jako značajan za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju jer su oni velika vršnjačka podrška i direktno utiču na povećanje stepena socijalizacije. Volonteri svoje slobodno vrijeme posvećuju našoj djeci i mladima, pružaju im ljubav, pažnju, prijateljstvo. Njihova kreativnost, ideje i sposobnosti dolaze do izražaja tokom svakodnevne podrške našoj djeci. Volonteri su naša snaga i zbog toga smo im zahvalni što su uz nas.

Razvojem volonterizma postiže se veće učešće i socijalna uključenost djece i mladih sa smetnjama u razvoju što utiče na svijest građana kao i budućih naraštaja koji će graditi humano društvo, otvoreno za ljudske različitosti.

Organizovanjem događaja kojima se obilježavaju važni datumi kao što su Dan osoba sa invaliditetom, Dan osoba sa Down sindromomom, Dan osoba sa autizmom, Dan djeteta i dr. u koje Dnevni centar Pljevlja uključuje sve relavantne članove zajednice, doprinosimo podizanju nivoa svijesti zajednice o pravima i mogućnostima djece sa smetnjama u razvoju i osobama sa invaliditetom.

Svetlana Dujović, direktorica
JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Pljevlja.

Kako biste ocijenili trenutno stanje inkluzije osoba sa smetnjama u razvoju i invaliditetom u crnogorskom društvu ?

Zadnjih godina crnogorsko društvo je vidno napredovalo na polju socijalne inkluzije. Crna Gora je ratifikovala Konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom i Konvenciju o pravima djeteta. Usvojena je vrlo dobra zakonska regulativa iz oblasti socijalne i dječje zaštite, obrazovanja i zapošljavanja. Usvojen je Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom.  Veliki broj djece sa smetnjama u razvoju je uključen u redovni vaspitno-obrazovni sistem ili u integrisana odjeljenja u kojima se sprovodi djelimična inkluzija. Bivše specijalne ustanove su reformisane u Resursne centre. U lokalnim zajednicama djeci se pruža podrška u dnevnim centrima. U Bijelom Polju je otvorena i mala grupna zajednica za djecu sa smetnjama u razvoju bez roditeljskog staranja. Po Zakonu o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji poslodavci mogu da ostvare subvencije ako zaposle oosbe sa invaliditetom.

Pošto je inkluzija proces i pored ovih značajnih pomaka potrebno je još raditi na adekvatnoj primjeni zakonskih rješenja u praksi. Moramo raditi i na promjeni svijesti svih građana jer iako ih je manje i dalje su prema djeci sa smetnjama u razvoju i osobama sa invaliditetom prisutne predrasude i sažaljenje. 

Društvena mreža www.socijalnainkluzija.me je napravljena na inicijativu vašeg dnevnog centra i stavljena na raspolaganje ostalim centrima u Crnoj Gori. Ovo je veoma kreativno i inovativno rješenje. Da li nam možete reći nešto više o društvenoj mreži i kako sto došli na ovu ideju?

Ideja o razvoju društvene mreže www.socijalnainkluzija.me  je potekla od naših volontera  jer su željeli našoj djeci sa smetnajma u razvoju pružiti priliku da koriste savremena informatička dostignuća u komunikaciji.

Ova društvena mreža omogućava komunikaciju između djece sa smetnjama u razvoju, osoba sa invaliditetom i volontera iz svih dnevnih centara u Crnoj Gori a otvorena je i za sve ljude dobre volje koji žele da se priključe.

Društvena mreža sadrži profilnu stranicu, zid objava, obavještenja, zahtjeve za prijateljstvo podešavanje izgleda, kreiranje stranica i grupa, lajkovanje i praćenje objava kao i druge.

Komunikacioni modul se sastoji iz chat modula za tekstualnu razmjenu poruka i phone modula za zvučne i video poruke.  Platforma sadrži i specijalne module koji služe za pretvaranje teksta u glas i glasa u tekst, uvećanje slova i glasovne komande za upravljanje aplikacijom, kako bi slabovide osobe mogle koristiti platformu.  Ovaj modul za govor i tekst omogućava komunikaciju djeci osobama sa smetnjama vida i govora da prevaziđu barijeru u komunikaciji.

Mobilna aplikacija je dostupna na Google play prodavnici za Android uređaje te na App Store prodavnici za IOS uređaje. Prijave za pristup mreži se šalju putem e-mail zahtjeva za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom i lično u prostorijama dnevnih centara za volontere.


Koji su po Vama koraci koje je potrebno preduzeti ka kvalitetnijoj inkluziji osoba sa smetnjama u razvoju i invaliditetom ?

Proces inkluzije je jedan veoma kompleksan proces koji zahtijeva uključivanje i zalaganje svih društvenih i profesionalnih struktura, ali i pojedinaca.

 Za razvoj socijalne inkluzije neophodno je poboljšati intersektorsku saradnju prvenstveno između sektora zdravstva, socijalne i dječje zaštite, obrazovanja i zapošljavanja. Potrebno je poboljšati ranu dijagnostiku i intervenciju. Treba radili i dalje na otvaranju novih usluga u lokalnoj zajednici za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom jer se na lokalnom nivou najbolje prepoznaju potrebe i na njih se odgovara.  Vidljivost i pokazivanje primjera dobre prakse je takođe veoma važna za razvoj inkluzije. Zato mi sve naše aktivnosti objavljujemo na sajtu www.dnevnicentarpv.me i na fejsbuk stranici dnevnicentarpljevlja.

Djeci sa smetnjama u razvoju i osobama sa invaliditetom se mora obezbijediti jednak pristup u svim segmentima života i svi moraju shvatiti da je pitanje ostvarivanja prava djece i osoba sa invaliditetom pitanje ostvarivanja osnovnih ljudskih prava a ne pitanje socijalne zaštite.

Da li imate u vidu još neke interesantne projekte u budućnosti?

U budućnosti planiramo da još više poboljšamo kvalitet rada sa djecom sa smetnjama u razvoju i osobama sa invaliditetom razvijanjem novih programa rada u skladu sa njihovim potrebama ali i evropskim standardima u ovoj oblasti.

Želja nam je da nabavimo dodatnu opremu iz domena asistivne tehnologije i da razvijamo nova softverska rješenja koja će im pomoći u svakodnevnim aktivnostima da tako poboljšamo kvalitet života naše djece. Planiramo da otvorimo radionice za izradu predmeta od drveta i nakita. Jedna od ideja je i da nabavimo plastenik pa da se mlade osobe sa invaliditetom u prirodi bave uzgojem cvijeća i bilja.

Svi naši projekti u budućnosti će biti usmjereni na ostvarivanje svih prava djece sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom i u skladu sa procijenjenim potrebama djece sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom.