Piše: Marina Banović, zamjenica glavnog izvršnog direktora i izvršna direktorica  za operacije u Societe Generale Montenegro banci

Dualno obrazovanje je u svijetu rasprostranjen koncept obrazovanja u okviru kojeg učenici, uglavnom srednjih stručnih škola, kao i studenti obavljaju radnu praksu u kompanijama i na taj način stiču praktična znanja iz različitih oblasti. Cilj ovog načina obrazovanja jeste da pruži uvid u praktičan rad na poslovima za koje se učenici/studenti obrazuju u školama, odnosno na fakultetima.

Zemlje koje su prve prepoznale značaj ovakvog načina obrazovanju su bile Austrija i Njemačka. Koncept je, kao uspješan, vrlo brzo izašao iz granica ovih zemalja  i brzo se raširo. Sličan sistem je postojao i na prostorima bivše Jugoslavije, po nekim izvorima, čak i za vrijeme austrougarske, pod okriljem tzv. “šegrtskih škola”, a kasnije nakon II svjetskog rada , pod nazivom “škole učenika u privredi”. Školski programi ovih škola su dominanantno bili okrenuti sticanju praktičnih znanja, dok je teorijska nastava bila svedena na najneophodnije.

U novije vrijeme, u Crnoj Gori je bilo više pokušaja  uspostavljanja ovakvog  sistema obrazovanja. Jedan od njih je potekao od UNDP kancelarije, sa namjerom da se sve zainteresovane strane upoznaju sa sistemima dualnog obrazovanja u evropskim zemljama, sa tradicijom u ovoj oblasti, a zatim i da se predloži okvir koji bi bio primjenjiv na ovim prostorima.

Marina Banović, zamjenica glavnog izvršnog direktora I izvršna direktorica  za operacije u Societe Generale Montenegro banci

Zakonski okvir za dualno obrazovanje u Crnoj Gori

Od prošle godine, kroz set zakona koji regulišu srednje i visoko obrazovanje u Crnoj Gori formulisan je i pravni okvir za dualno obrazovanje.

Za srednje obrazovanje sistem dualnog obrazovanja je detaljno razrađen i stavljen u funkciju od školske 2017/18 godine. Praktična nastava je predviđena tokom cjelokupnog  trajanja škole, broj dana praktične nastave se povećava iz godine u godinu, a određene su nadoknade za učenike, za prve dvije godine na teret države, dok ih u trećoj godini snosi preduzeće.

Za visoko obrazovanje je dat jedan širi okvir baziran na tripartitnom ugovoru kojim bi se uređivali odnosi svih strana u procesu: studenta, visokoškolskih ustanova  i poslodavaca. Ovakakv model omogućava da se na pojedinačnoj osnovi uređuju prava i obaveze između tri strane u zavisnosti od specifičnih zahtjeva prakse, kako sa stanovišta studenta i visokoškolske ustanove , tako i sa stanovišta poslodavaca.

Postoji namjera Ministarstva prosvjete o izradi uputstva, koje bi dalo smjernice za lakše regulisanje odnosa tri uključene strane. Ali I pored toga, biće potrebno da fakulteti i poslodavci učine izvjestan napor, svako na svojoj strani, u smjeru olakšavanja uspostavljanja ovog odnosa. Što se tiče fakulteta, tu se u prvom redu misli na obezbjeđenje prostora za praksu u rasporedu redovne nastave, način bilježenja  i prepoznavanja vremena provodenog na praksi u smislu kredita, kao i učešće uspjeha na praktičnoj nastavi u konačnoj ocjeni za konkretan predmet. Na strani poslodavaca takođe će biti potrebno izvršiti prilagođavanje, tako da se studentima pruži adekvatna praksa koja je u skladu sa njihovim nastavnim programima, da se obezbijedi praćenje/mentoring od strane stručnih lica, itd.

“Kroz dualno obrazovanje svi dobijaju”.

Legend: Marina Banović govori o zaključcima radne grupe za Dualno obrazovanje koja je u okviru AmChama formirana prošle godine

Prema anketi koju je sprovela Američka privredna komora u Crnoj Gori u redovima svojih kompanija članica,  u 2017 godini, za ovaj program, anketirani crnogorski poslodavci su iskazali interesovanje u 90% slučajeva.

Opšti zaključak je da kroz dualno obrazovanje svi dobijaju. Student dobijaju adekvatna znaja i vještine potrebne za budući rad prije završetka školovanja, čime im se povećavaju šanse za brže zaposlenje. Fakulteti/škole koji omoguće ovakakav način školovanja povečavaju svoju atraktivnost u odnosu na buduće đake i studente. I na kraju, poslodavci dobijaju bolji pristup  kvalitetnim kadrovima još dok su studenti/učenici, uz mogućnost da najboljima ponude posao.

AIP 2018 prijave za mentoring su otvorene.