Podgorica, 5. mart – Dualno obrazovanje obezbjeđuje uslove za sticanje, usavršavanje i razvoj kompetencija učenika u skladu sa potrebama tržišta rada, a poslodavacima omogućava da obrazuju kvalifikovanu radnu snagu prema sopstvenim potrebama.

To je saopšteno danas na prezentaciji dualnog obrazovanja u Crnoj Gori, koju je organizovao AmCham Montenegro u saradnji sa Ministarstvom prosvjete.

Predsjednica AmChama, Katarina Bulatović, podsjetila je da je ta asocijacija inicirala program stažiranja za studente crnogorskih univerziteta koji će, kako je podsjetila, ove godine dočekati svoju 8. generaciju.

„Međutim, sada idemo i korak dalje. Zahvaljujući inicijativi kompanija članica okupljenih u našem Komitetu za radne odnose, koje su prepoznale značaj uvođenja dualnog obrazovanja u naš obrazovni sistem, formirali smo Radnu grupu koja se bavi razvojem modela dualnog obrazovanja za visoko obrazovanje“, navela je Bulatović.

Ona smatra da je dualno obrazovanje važno, jer obezbjeđuje uslove za sticanje, usavršavanje i razvoj kompetencija u skladu sa potrebama tržišta rada i doprinosi boljem povezivanju privrede i obrazovnog sistema.

„Zahvaljujući ovom modelu obrazovanja mladi se upoznaju se sa “korporativnom kulturom” i postaju integralni dio poslovne zajednice, stičući znanja i vještine koja ih čine zapošljivim na tržištu.

Ona je ukazala da je do sada oko 150 studenata uspješno završilo Amcham program prakse, a da su mnogi od njih nastavili karijeru u mentorskim kompanijama.

„Da bi se obezbijedila održivost dualnog sistema obrazovanja, potreban je kontinuirana i temeljna saradnja između poslovne zajednice, obrazovnih ustanova i Ministarstva prosvjete, kao i dugoročni razvojni plan privrede koji će obezbijediti inpute za planiranje potreba na tržištu rada. Tako koncipiran model dualnog obrazovanja će u krajnjem doprinijeti  unapređenju poslovnog okruženja, te predstavljati značajan faktor ekonomskog rasta i razvoja“, kazala je Bulatović.

Ona je pozvala kompanije članice AmChama da se u najvećoj mjeri uključe u stvaranje profesionalnog kadra i efikasnijeg tržišta rada, koje će, kako je navela, u krajnjem doprinijeti transparentnijem i stimulativnijem poslovnom okruženju, ali i ukupnoj ekonomskoj stabilnosti.

Ministar prosvjete Damir Šehović kazao je da je taj resor nakon decenije, od prošle godine, ponovo pokrenuo dualno obrazovanje kod kojeg je za teorijski dio nastave, kako je podsjetio, zadužena škola, a za praktični poslodavac.

„Budući da učenik prve godine, od pet radnih dana, jedan radni dan provodi kod poslodavca, učenik druge godine dva dana, učenik treće godine tri dana kod poslodavca. Dualno obrazovanje nije samo prioritet Ministarstva prosvjete, već države u cjelini, jer rješava jedan od važnijih strukturnih problema u našoj ekonomiji koji se dominantno odnosi na tržište rada“, rekao je Šehović.

On smatra da su koristi dualnog obrazovanja višestruke.

„Kada je riječ o učenicima, oni tokom školovanja stiču teorijska ali i praktična znanja što je jako važno, razvijaju tokom školovanja preduzetnički duh, koji nam nedostaje. Tokom trogodišnjeg šklolovanja dobijaju pristojnu novčanu naknadu – učenici prve godine 50, učenici druge godine 70, a učenici treće godine najmanje 101 euro. Nakon završetka treće godine, učenici će kod poslodavca gotovo izvjesno zasnovati radni odnos, jer ih je on obilokovao prema njegovim potrebama“, istakao je Šehović.

Kad je riječ o poslodavcima, kako je naveo, oni učestvujući u programu dualnog obrazovanja, obrazuju kvalifikovanu radnu snagu prema sopstvenim potrebama, i imaju koristi od učenika koji obavljaući praksu doprinose njihovom uspješnijem poslovanju.

„Nakon svih aktivnosti koje je Ministarstvo prosjete uradilo na promociji dualnog obrazovanja u prošloj godini, uspjeli smo da motivišemo oko 100 najrenomiranijih poslodavaca da učestvuju u ovom vidu obrazovanja, oko 300 učenika iz 17 škola u 12 opština uspjeli smo da uključimo u sistem dualnog obrazovanja, i uvedemo 14 obrazovnih programa, uglavnom deficitarnog karaktera“, kazao je Šehović.

Generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, Mubera Kurpejović, ukazala je na rezultate studije koju je sproveo taj resor, a u kojoj su učestvovali studenti 2009. godine i 2013. godine, a koja je pokazala, kako je navela, da su studenti koji su kasnije diplomirali imali više praktične nastave.

„Studija je pokazala da je 85 odsto studenata zadovoljno studijama, ali da su diplomirani studenti nezadovoljni zastupljenošću praktične nastave. Ono što je zaključak studije je da je neophodan veći stepen praktične nastave“, navela je Kurpejović.

Ona je podsjetila da je Ministarstvo propisalo minimum 25 odsto praktične nastave kao dio kurikuluma, pojašnjavajući da će svaki novi program koji se bude akreditovao mora potvrditi da je praktična nastava kreditno vrednovana. 

„Ono što je bitno i na šta član 81 upućuje jeste da svi studijski programi moraju imati praktičnu nastavu. Odnosno, da bi neko stekao prvu diplomu bečelor, on mora proći određenu praktičnu nastavu. Nakon tri godine primjene ovog modela, nama više neće ni trebati Program stručnog osposobljavanja jer ćemo tada imati diplomirane studente koji imaju određena praktična znanja zbog kojih je program implementiran“, pojasnila je Kurpejović.

Predsjedavajuća Radne grupe i izvršna direktorica za operacije u Societe Generale Montenegro branci, Marina Banović, kazala je da je jedna od aktivnosti radne grupe bilo slanje upitnika članicama AmChama.

„Rezultati upitnika su pokazali da bi kompanije bile u mogućnosti da prime od jedan do pet ljudi na praksu, i uglavnom bi trajanje te prakse bilo između tri i šest mjeseci. Najveće interesovanje postoji za profesije ekonomske struke, IT struke i pravne. 60 odsto kompanija je spremno da pruže i novčanu naknadu za ovu vrstu angažovanja“, navela je Banović.

Ona je kazala da kroz dualno obrazovanje učenici dobijaju praktična znanja prije nego što završe školu ili studije, a njihova zaposlivost se povećava.

„Što se tiče kompanija, kompanije imaju jasan interes da podrže ovakvu inciijativu, kroz ovaj sistem bi imale odličan pristup jako dobrim kadrovima i prije nego oni završe školovanje“,